Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.

Zemljopis Općina Čaglin najistočnija je općina Požeško-slavonske županije na nadmorskoj visini od 141 do 227 m. Prostire se na 179,6 km², što čini približno 9,5 % ukupne površine županije. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, gustoća naseljenosti iznosi 11,8 stanovnika na km2. U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, općina Čaglin smještena je na dijelu doline rijeke Londže i obuhvaća veći dio područja Dilj Gore i Krndije. Na sjevernom i istočnom dijelu graniči s Osječko-baranjskom županijom (grad Našice), na južnom dijelu sa Brodsko-posavskom županijom (općinom Podcrkavlje i Sibinj), te na zapadnom dijelu s područjem gradova Pleternice i Kutjeva. Sjedište općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 35 km istočno od grada Požege na prometnici Našice – Slavonski Brod. Općinom prolaze dvije državne ceste D53 i D38, te željeznička pruga Pleternica – Našice.

Veći pritoci rijeke Londže koja pripada vodnom području sliva Save su potoci: Krajina, Dobra Voda, Lončarski potok, Pačica, Ruševac, Rosinac, Sovljanski potok i dr.

Povijest

Čaglin Stari je Čaglin (Cheglyn) bio rasut po južnom obrežju, a novi Čaglin uz prugu i prema Bektežu. Prvi puta se spominje kao posjed 1316. godine, a 1434. godine kao trgovište. U Čaglinu 1435. godine postoje 2 građanske i 44 kmetske kuće. Pretpostavlja se da se predturski Čaglin nalazio negdje uz Londžu prema Ruševu, budući da se uz Londžu spominje ruševina stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Do osnutka župe u Ruševu nakon Turaka, Čaglin je pripadao sesvetskoj župi (sv. XV.). Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u većem broju doseljavaju Česi i Slovaci iz jugoistočne i sjeverne Slovačke u sljedeća sela: Kneževac, Migalovci, Stari Zdenkovac i Čaglin.

Milanlug Selo Milanlug je dobio ime po nekadašnjem kutjevačkom vlastelinu Milanu Turkoviću, te šumi koja se nalazila na tom području imena Lug.

Latinovac Selo Latinovac se spominje 1413. i 1499. godine kao posjed gradiškog vlastelinstva. U srednjem vijeku zvalo se Krnjakovci.

Ruševo Selo Ruševo je u općini po broju stanovnika na 4. mjestu odmah iz Milanluga. Prvi puta se spominje 1221. godine kao plemićki posjed, a 1251. godine kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao župa spominje se 1335. godine, a kao vila i gospoštija 1422. godine. Samo je sjedište gospoštije bilo na brežuljku između Ruševa i Sovskog Dola gdje i danas leže opkopi kao ostaci nekadašnjega utvrđenog plemićkog dvorca.

Draganlug Selo Draganlug dobilo je ime po Draganu Turkoviću, kutjevačkom veleposjedniku.Puljić, Matej: Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline

Sovski Dol Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u turskom poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije. U blizini se nalazi Sovsko jezero koje se još naziva ''Modrim okom Slavonije''.

Paka Sljedeće selo iza Sovskog Dola na cesti do Đakova je Paka. Od godine 1281., kada se Paka prvi puta spominje, u njoj je živjelo više plemića i veleposjednika. Sastojao se od više zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine (današnja Paka), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (današnji Imrijevci), Kindrova Paka (današnje Kindrovo) i Kraljevska Paka.

Imrijevci Najistočnije selo čaglinske općine su Imrijevci. Dr. Josip Buturac smatra da naziv ”Imbrijevci” dolazi od neznanja i samovolje školovanih ljudi.

Dobrogošće Selo Dobrogošće se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemića koji su imali pridjev “od Dobrogošća”.

Stojčinovac Pretpostavlja se da se selo davno nazivalo Luna, što nagovještava stari naziv šume u blizini po imenu Lunjevac.

Migalovci Migalovci se spominju 1422., 1450. i 1498. godine.

Djedina Rijeka Godine 1312. Djedina Rijeka se prvi puta spominje kao župa, a kasnije kao plemićki posjed i župa. Djedina Rijeka je danas poznata po međunarodnoj biciklističkoj utrci koja se održava svake godine 15. kolovoza i posvećena je časnoj sestri Josipi Nevistić koju su partizani ubili u Drugom svjetskom ratu.

Nova i Stara Ljeskovica Selo Ljeskovica je nekada pripadalo našičkom plemićkom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. kao selo sa sedam kmetskih zemljišta i selišta. Na javnoj je draži 1882. godine Vjenceslav Turković, trgovac iz Karlovca, kupio kutjevački veleposjed uz izgrađenu željezničku prugu Pleternica - Našice, te izgradio pilanu u Irenovcu (stari naziv za Novu Ljeskovicu, no većina kuća iz toga razdoblja je srušeno) i podigao 50 kilometara uskotračne industrijske željezničke pruge kojom je dovozio sa svih strana iz okolnih planinskih šuma vlakovima tehnički drvni materijal na novu pilanu.

Sapna Godine 1435. prvi puta se spominje Sapna.

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Čaglin ima 2111 stanovnika, raspoređenih u 31 naselje. Ukupan broj kućanstava je 689 od kojih je 678 privatnih kućanstava, te 1336 stambenih jedinica od kojih je 1281 stanova za stalno stanovanje. Pad broja stanovnika u općini Čaglin može se primijetiti iz dolje navedenih podataka koji pokazuju pad broj stanovnika za 55,19 % u posljednjih 40 godina, za 46,26 % u posljednjih 30 godina, za 37,66 % u posljednjih 20 godina, te za 25,04 % u posljednjih 10 godina.

Broj stanovnika općine Čaglin po naseljima +GodinaNaselje1981.1991.2001.2011.2021.Čaglin677717677623478Darkovac2012141613Djedina Rijeka20916516513199Dobra Voda552912182Dobrogošće3019111211Draganlug201053 -Duboka177130726438Imrijevci12382513119Ivanovci5237182116Jasik481932 -Jezero573313117Jurkovac6760331810Kneževac150131969062Latinovac175132847150Migalovci21015314613092Milanlug290297243217209Mokreš5238222014Nova Lipovica4542483822Nova Ljeskovica512575668498425Novi Zdenkovac231991010Paka16096613315Ruševo429320310273182Sapna180139908162Sibokovac9062533722Sovski Dol33020515512066Stara Ljeskovica24151675Stari Zdenkovac12163463328Stojčinovac1813752Veliki Bilač7859493727Vlatkovac1901511218564Vukojevica99105887761UKUPNO47113928338628162111

Gospodarstvo Izgradnja željezničke pruge i stanice u Čaglinu uvelike je pospješila tadašnje gospodarstvo. Danas, u Čaglinu se nalaze tri trgovine, pekara, benzinska postaja, poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, autobusni kolodvor, frizerski salon, ljekarna, tri kafića i poljoprivredna ljekarna. U mjestu je i šumarija Hrvatskih šuma te veterinarska ambulanta.

Spomenici i znamenitosti Sovsko jezero Crkva Sv. Alojzije Gonzaga

Obrazovanje U Čaglinu se nalazi Osnovna škola Stjepana Radića, čija je ravnateljica prof. Slađana Švajda.

2020. godine otvorio se Dječji vrtić Čaglin koji se nalazi u blizini osnovne škole.

Šport Nogometni klub NK "Omladinac" koji se nalazi u Kolodvorskoj ulici Školsko-sportska dvorana Čaglin koja se nalazi u blizini osnovne škole Judo klub "Slavonac"

Zanimljivosti Kroz općinu Čaglin prolazi 18. meridijan

Izvori

Vanjske poveznice Službena stranica Općine Čaglin Prostorni plan uređenja općine Čaglin Prva vojna izmjera Habsburške monarhije - karta

Kategorija:Općine u Požeško-slavonskoj županiji