Konavle su općina u Hrvatskoj. Nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Općinska naselja U sastavu općine su 33 naselja (stanje 2006.), to su: Brotnice, Cavtat, Čilipi, Drvenik, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Đurinići, Gabrili, Gruda, Jasenice, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Palje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskoplje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica.

Zemljopis Konavle su kraj smješten jugoistočno od Dubrovnika, na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu. Ispod strmih litica konavoskih stijena južno od naselja Popovići nalazi se mala pješčana plaža Pasjača osebujne ljepote, koja je na portalu „Najbolja odredišta u Europi“ (European Best Destinations) proglašena najboljom europskom plažom 2020. godine.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Konavle imala je 8577 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

Brotnice – 31 Cavtat – 2153 Čilipi – 933 Drvenik – 52 Duba Konavoska – 63 Dubravka – 295 Dunave – 155 Đurinići – 96 Gabrili – 210 Gruda – 741 Jasenice – 14 Komaji – 275 Kuna Konavoska – 17 Lovorno – 183 Ljuta – 194 Mihanići – 96 Mikulići – 88 Močići – 447 Molunat – 212 Palje Brdo – 130 Pločice – 83 Poljice – 70 Popovići – 236 Pridvorje – 236 Radovčići – 228 Stravča – 60 Šilješki – 22 Uskoplje – 136 Vitaljina – 211 Vodovađa – 190 Zastolje – 150 Zvekovica – 570

Uprava Od osamostaljenja na svim lokalnim izborima HDZ je samostalno ili s koalicijskim partnerima imao većinu u Općinskom vijeću. Za načelnika je pet puta biran Luka Korda, a od 2017. načelnik općine Konavle je Božo Lasić. Zamjenik načelnika je Ivo Radonić, a predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović.

Etimologija Konavle dobivaju ime po latinskoj riječi canalis, nekoj od njenih izvedenica canale, canavia, canabula ili istoznačnih lokalnih izraza konali, a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antičkiBego-Urban, Melita, Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci), 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., , str.192. Epidaurum (današnji Cavtat).

Povijest desno|mini|250px| Konavle, Vitaljina i Sutorina u sastavu Dubrovnika Konavle su nastanjene još od paleolitika i neolitika. U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u ovom području su se nastanila ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, a u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani koji su na mjestu grčke kolonije Epidaura (Cavtata) razvili važno trgovačko-pomorsko središte na sjecištu rimskih puteva. Osim ostataka rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađe, o tome svjedoče ostatci villae rusticae, kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostatci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo ulomaka i arheoloških nalaza.

U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim razdobljima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog razdoblja su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome. Međutim, tradicije govore o pripadnosti područja Konavala Dubrovniku, na koja se poziva i Dubrovačka Republika u nastojanjima da cjelokupno područje vrati pod svoju vlast.

U povelji humske vlastele Sankovića navodi se da su ljudi staroga grada, Epidaura, rodili i nasljedili vlastela grada Dubrovnika.F. Miklosich, Monumenta serbica, Viennae 1858., str. 217. Slično se tvrdi u još nekoliko isprava u razdoblju konca XIV. i početkom XV. st. Stare kronike dubrovačke bilježe istu tradiciju, uz N. Ranjinu, Dž. Rastić navodi: Konavle su: najstarija jurisdikcija porušenoga grada Epadaura, pa se stoga i pristojalo da nakon 800 godina potomci Epidavrana ponovno steknu stari dominij nad Konavlima i Vitaljinom. Da su pak te zemlje pripadale Epidauru, o tome najjasnije svjedoči vodovodno kanal, izrađen ogromnim troškom, da bi se dovela voda u Epidaur s udaljenosti od 20 milja...Chronica ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451.1484.). Digessit S. Nodilo. Zagrabiae 1893., MSHSM vol. 25., Scriptores vol. II., Ed. JAZU, str. 218. Iz navedenoga slijedo da baština stanovnika Epidaura pripada Dubrovčanima, čiji se poklisari i pred turskim sultanom godine 1430. izjašnjavaju: Konavle su bile zapravo dubrovačko vlasništvo u ono vrijeme kada je njihov grad još bio na prvotnom mjestu, ali su im to područje, a i druge zemlje, oteli kraljevi i gospoda.Ćiro Truhelka, »Konavoski rat (1430.1433.)«, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXIX1917., Sarajevo, 1918., str. 182.

Početkom 15. st. Konavle su u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujući Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom Dubrovačka Republika 24. lipnja 1419. g. dolazi u posjed istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca 1426. Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala s Cavtatom i Obodom od Radoslava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio. thumb|right|200px|Dio Konavala unutar Kraljevine Dalmacije, Boka kotorska i primorje i Crna Gora, 1862. mini|desno|250px|Kneževina Konavle, slika iz Kneževa dvora u Pridvorju Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao knez ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Sokol grad, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Godine 1423. dubrovačka vlada učvrstila je svoju vlast u istočnom dijelu Konavala. Cijelu obradivu površinu podijelila je na 37 decena. Svaki decen imao je 10 dijelova, a svaki dio 4 četvrtine. Četvrtina je iznosila 6 do 9 zlatica površine (zlatica ili solad=1678 m2), dio je sadržavao 24 do 36 zlatica. Vlada je isprva odlučila Konavljanima oduzeti svu zemlju i sve ih učiniti kmetovima, ali ipak je popustila i dopustila da 66 obitelji vlastelinčića i dalje uživa i obrađuje vlastitu zemlju (3 do 12 zlatica). Godine 1427. kad je kupljen zapadni dio Konavala podijeljen je na 38 decena obradive zemlje, a ništa nije ostavljeno vlastelinčićima. Od 1430. do 1433. trajao je Konavoski rat koji je umnogome utjecao na stanje u Bosni, Humu i Dubrovniku, te je uvelike promijenio stanje u jugoistočnoj Europi.Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić, »Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. – 1433.)«, Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, sv. 2., br. 3., mjeseca listopada 2008.