Starije kameno doba ili paleolitik najstarije je i najdulje razdoblje prapovijesti. Obilježavaju ga izrada kamenog oruđa okresivanjem te pribavljanje hrane lovom i skupljanjem. Najvećim dijelom pripada pleistocenu, tijekom kojega su se izmjenjivala ledena i toplija razdoblja. U Europi završava potkraj posljednjega ledenog doba, približno oko 10 000. pr. Kr., nakon čega slijedi mezolitik. Naziv paleolitik uveo je John Lubbock 1865. godine.»Starije kameno doba«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026.

Početak paleolitika tradicionalno se povezivao s kamenim oruđem starim približno 2,6 milijuna godina. Na nalazištu Lomekwi 3 u Keniji otkriveno je još starije kameno oruđe, datirano prije približno 3,3 milijuna godina, koje pokazuje da početci obrade kamena sežu u pliocen.Sonia Harmand i dr., »3.3-million-year-old stone tools from Lomekwi 3, West Turkana, Kenya«, Nature, 521, 2015., mrežni sažetak. DOI: 10.1038/nature14464.

Podjela i razvoj

Paleolitik se dijeli na donji ili stariji, srednji i gornji ili mlađi paleolitik. Podjela se temelji ponajprije na promjenama u izradi oruđa. Vremenske granice pojedinih razdoblja razlikuju se među područjima, pa se europska podjela ne može jednako primijeniti na sva svjetska nalazišta.»Middle Stone Age Tools«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Donji paleolitik

Donji paleolitik obuhvaća najranije kamene tehnologije. Među njima je oldovanska, koju obilježavaju jezgre, kameni udarači i odbojci oštrih rubova. Udaranjem jednoga kamena o drugi dobivali su se odbojci koji su služili kao rezni alati. Prije približno 1,76 milijuna godina u Africi se pojavljuje ašelejenska kultura, prepoznatljiva po obostrano obrađenim ručnim klinovima. Takva je obrada omogućivala oblikovanje pravilnijih i složenijih alatki.»Early Stone Age Tools«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Važnu ulogu u životu paleolitičkih ljudi imala je uporaba vatre. Ognjišta su služila pripremi hrane i okupljanju, a toplinska obrada olakšavala je probavu pojedinih namirnica.»Hearths & Shelters«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Srednji paleolitik

U Europi i dijelovima zapadne Azije tehnologije svojstvene srednjem paleolitiku razvile su se prije približno 250 000 do 200 000 godina. Veće alatke izrađene iz jezgre postupno su dopunjavale ili zamjenjivale raznovrsnije alatke na odbojcima. Među važnim postupcima bila je levaloazijenska metoda, kojom se jezgra unaprijed pripremala kako bi se od nje odvojio odbojak željena oblika. Izrađivali su se šiljci, strugala i druge alatke za obradu životinjske kože, drva i ostalih materijala.

Europski srednji paleolitik povezan je ponajprije s neandertalcima i musterijenskom kulturom. Neandertalci su lovili životinje, prikupljali biljnu hranu, upotrebljavali vatru i izrađivali složeno oruđe. Strugala su služila obradi kože, a šila njezinu probijanju. Nestali su prije približno 40 000 godina, nakon razdoblja tijekom kojega su u dijelovima Europe živjeli istodobno s pripadnicima vrste Homo sapiens.»Homo neanderthalensis«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Gornji paleolitik

Gornji paleolitik u Europi povezan je sa širenjem anatomski modernoga čovjeka, Homo sapiensa. Sama vrsta nastala je znatno ranije, u Africi prije približno 300 000 godina.»Homo sapiens«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Oruđe postaje raznovrsnije, a uz kamen se obrađuju kost, rog i bjelokost. Povećava se broj specijaliziranih alatki, dok se u njihovim oblicima i ukrašavanju izraženije očituju regionalne razlike.»Later Stone Age Tools«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026. Izrađuju se kamena sječiva, koštani šiljci, igle, osti i bacači koplja. Među poznatijim europskim kulturama toga razdoblja jesu orinasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura.

Način života i umjetnost

Paleolitičke zajednice pribavljale su hranu lovom, skupljanjem biljaka i iskorištavanjem životinjskih ostataka. Različiti načini prehrane omogućivali su prilagodbu dostupnim izvorima hrane.»Getting Food«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026. Boravile su na otvorenome, pod pripećcima i u špiljama, a kretanje je bilo povezano s pribavljanjem hrane i drugih potrepština.

Paleolitička umjetnost obuhvaća slikarstvo i gravure na stijenama, skulpture te ukrašene predmete. Umjetnički predmeti izrađivali su se od kamena, kosti, roga, bjelokosti i gline. Sačuvani su i osobni ukrasi te glazbala, koji svjedoče o različitim oblicima simboličkog izražavanja.»Art & Music«, Human Origins Program, Smithsonian Institution, pristupljeno 20. rujna 2026.

Među najpoznatijim europskim nalazištima špiljskog slikarstva jesu Lascaux, Font-de-Gaume i Niaux u Francuskoj te Altamira u Španjolskoj. Uz prikaze životinja pojavljuju se ljudski likovi i različiti znakovi. Među skulpturama ističu se ženske figurice koje se u arheološkoj literaturi nazivaju venerama, poput Venere iz Willendorfa.»Paleolitik«, Proleksis enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026.

Nalazišta u Hrvatskoj

mini|300px|Rekonstrukcije neandertalaca na nalazištu Hušnjakovu brdu u Krapini.

Među nalazištima važnima za poznavanje najranije prapovijesti Hrvatske nalazi se Šandalja kraj Pule. Iz Šandalje I potječe jednostavna kamena alatka izrađena okresivanjem oblutka. Šandalja II sadržava bogate gornjopaleolitičke nalaze, među kojima su kamene i koštane alatke te ljudski ostatci.»Šandalja«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026.

Hušnjakovo brdo u Krapini jedno je od najvažnijih nalazišta neandertalskih ostataka. Dragutin Gorjanović-Kramberger istraživao ga je od 1899. do 1905. godine. Ljudski ostatci stari su približno 130 000 godina, a uz njih su pronađene musterijenske kamene alatke i životinjske kosti.»Krapinski pračovjek«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026.

Važno je nalazište i špilja Vindija kraj Donje Voće, u kojoj su pronađeni ostatci neandertalaca te slojevi srednjega i gornjega paleolitika.»Vindija«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026. Srednjem paleolitiku pripadaju i nalazi iz Mujine pećine sjeverno od Kaštela, gdje su otkrivene musterijenske alatke i životinjski ostatci.»Mujina pećina«, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 20. rujna 2026.

U Romualdovoj pećini u Istri otkriveno je gornjopaleolitičko stijensko slikarstvo. Ti su nalazi potvrdili prisutnost paleolitičke figurativne umjetnosti na području Hrvatske.Aitor Ruiz-Redondo i dr., »Expanding the horizons of Palaeolithic rock art: the site of Romualdova Pećina«, Antiquity, 93 (368), 2019., str. 297–298. DOI: 10.15184/aqy.2019.36.

Izvori

Povezani članci

Evolucija čovjeka Paleolitička umjetnost Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu

Vanjske poveznice

Starije kameno doba u Hrvatskoj enciklopediji