Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Daytonskog sporazuma površina općine bila je 950 km2.
Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac, dugačka preko 60 km i potok Bastašica u duljini od 1 km.
Na području Drvarske općine postoji jedinstven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero nastalo pregrađivanjem Unca. Služilo je za potrebe industrije. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.
Zemljopis
Grad Drvar i nekoliko okolnih sela nalazi se u Drvarskoj kotlini. Kotlina je okružena planinama: Osječenicom sa sjevera, Klekovačom i Lunjevačom s istoka i Jadovnikom s juga.
Klima
Klima je kontinentalno-planinska s dugim i hladnim zimama.
Stanovništvo
Stanovništvo općine Drvar godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. 1961. Srbi16.608 (96,97 %) 15.896 (88,39 %)19.496 (97,16 %)18.362 (97,6 %)Hrvati33 (0,19 %)62 (0,34 %)141 (0,70 %)185 (1,0 %)Muslimani33 (0,19 %) 26 (0,14 %)213 (1,06 %)34 (0,2 %)Jugoslaveni384 (2,24 %)1842 (10,24 %)74 (0,36 %)169 (0,9 %)ostali i nepoznato68 (0,39 %)157 (0,87 %)140 (0,69 %)61ukupno17.12617.98320.06418.811
Drvar (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Drvar godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961. Srbi 7693 (95,52 %)6006 (85,03 %)6056 (94,37 %) 3645Muslimani 29 (0,36 %)22 (0,31 %)115 (1,79 %) 33Hrvati24 (0,29 %)42 (0,59 %)98 (1,52 %)95Jugoslaveni259 (3,21 %)961 (13,60 %)66 (1,02 %)18ostali i nepoznato48 (0,59 %)32 (0,45 %)82 (1,27 %)35ukupno8053706364173646
Popis 2013.
Stanovništvo općine Drvar godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. svibnja 2019.Srbi6420 (91,25 %)Hrvati552 (7,85 %) Bošnjaci11 (0,16 %)ostali i nepoznato53 (0,75 %)ukupno7036 Drvar – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Srbi3160 (84,72 %) Hrvati527 (14,13 %)Bošnjaci10 (0,27 %)ostali i nepoznato33 (0,88 %)ukupno3730
Naseljena mjesta
Općinu Drvar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Ataševac, Bastasi, Brda, Bunčevac, Drvar, Drvar Selo, Gruborski Naslon, Kamenica, Ljeskovica, Mokronoge, Motike, Mrđe, Podić, Podovi, Poljice, Potoci, Prekaja, Šajinovac, Šipovljani, Trninić Brijeg, Vidovo Selo, Vrtoče, Zaglavica, Župa i Župica.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dio općine Drvar s mjestom Drvarom ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Potoci, Srnetica i Uvala. Od ovog područja nastala je općina Istočni Drvar. Naseljena mjesta Boboljusci, Bosanski Osredci, Gornji Tiškovac, Mali Cvjetnić, Malo Očijevo, Martin Brod, Očigrije, Palučci, Trubar, Veliki Cvjetnić i Veliko Očijevo su pripojena općini Bihać.
Povijest
Predio Spasovine (pripada Vrtočama, uz granicu s Drvarom) kod Drvara i Šobića groblje kod Drvara važni su za povijest umjetnosti starohrvatske države. Na tim je dvama lokacijama djelovala dvorska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira.Filozofski fakultet u Zagrebu Ante Jurjević: Ante JurčevićARHITEKTURA I SKULPTURA S LOKALITETA CRKVINA U BISKUPIJI KOD KNINA, Zagreb, 2016. T. Burić je prepoznao ju na lokalitetima, uz već poznate Šopot, Ždrapanj, Biskupija-Crkvina i Biskupija-Bukorovića podvornica, navodi i sv. Trojicu u Biskupiji, Split ili Solin, Rapovine kod Livna, Vrbu kod Glamoča, Šobića groblje kod Drvara, Spasovinu kod Drvara, Biovičino Selo kod Knina, Crkvinu u Bender kod Knina, Plavno kod Knina, kninsku tvrđavu i sv. Mariju u Karinu 115-116. Iz: T. Burić, Predromanička skulptura iz crkve sv. Spasa u Cetini, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 22, Split 1995, str. 91-116.
Drvar je kao gradić osnovala Austro-Ugarska, te je potaknula naseljavanje stručnjaka i obrtnika. Na početku je nosio ime Unac, po obližnjem selu, no osnivanjem drvarnice mijenja ime. Gradić se razvija od 1900. poput većine sličnih krajeva po BiH kad je austrijski industrijalac Otto Steinbeis osnovao poduzeće za iskorišćivanje šume, izgradio uskotračnu željezničku prugu do Knina i podignuo pilanu te tvornicu celuloze i bačava. Drvarska župa tada je imala sjedište izvan grada, 30 km dalje u Bosanskom Petrovcu. Župa je nastala 1906. odvajanjem od Krnjeuše (Zelinovca).Portal Nedjelja Župa Drvar - u političkom limbu između "našeg Tite" i "čika Draže", 7. rujna 2019. (pristupljeno 25. veljače 2020.)
Koncem 19. i početkom 20. stoljeća drvarski se ukapaju zajedno s pravoslavcima na gradskom Šobića groblju. Od tog je groblja tek dio očuvan i većina su devastirani.Bljesak.info Drvar: Katolici nemaju pravno ni na crkvu ni na groblje, 3. studenoga 2017. (pristupljeno 2. ožujka 2020.) Na Spasovini je pravoslavno groblje. Ondje je pravoslavna kapela sv. sveštenomučenika drvarskih Milana (Banjca) i Milana (Golubovića). Moći te dvojice svetaca nalaze s moćima mučenika stradalih s njima u Risovačkoj jami, kod Krnjeuše u općini Bosanski Petrovac pohranjene u drvarskoj crkvi sv. Save.
mini|desno|250px|Stara fotografija drvarske katoličke crkve Popisom 1910. utvrđeno je da je živjelo:Osztrák–Magyar Monarchia - 1910 Daten der Volkszählung 1910 (.xls) u Drvaru (gr.opć.) 2605 st. od čega 1484 pravoslavna, 1041 rimokatolika, 46 evangelika, 24 muslimana, 9 grkokatolika, 1 židovske vjere u Drvaru (s. opć.) 673 st., od čega svi pravoslavni Drvar je bio središte drvne industrije osnovane u vrijeme austrijske uprave u BiH. Uz Hrvate katolike živjeli su i radili mnogi Slovenci, Česi, Poljaci, Nijemci i Austrijanci.HIC Hrvatsko slovo, 24. srpnja 2009. Ante Beljo: PODLISTAK: BLAGDAN SV. ANE I ČETNIČKA POBUNA 27. SRPNJA 1941. (2) (pristupljeno 14. kolovoza 2018.)
Katolici se poslije pokopavaju na novoj lokaciji, blizu mjesta gdje je podignut pogon Celuloze. Katolički se radnici doseljavaju u grad te je 1925. godine premješteno sjedište župe nešto bliže, na 15-ak kilometara udaljen planinski prijevoj Oštrelj. Pastoral je tako bilo lakše obavljati, a tu je već postojala kapelica Sv. Ane. 1930-ih je podignut je župni stan u Drvaru. Preneseno je i sjedište župe s Oštrelja u Drvar, izgrađena je i crkva, a katolički je život bujao. Crkva sv. Josipa i župna kuća sagrađeni su 1932. godine.KTA Damir Šarac/Slobodna Dalmacija: DRVAR 67 GODINA ČEKA SVOJU CRKVU, SVETE MISE U ‘PARTIZANU’, 16. travnja 2015. (pristupljeno 5. ožujka 2020.) Hrvatska je zajednica cvala, i od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova tu je prvo bilo povjerenstvo pa podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. Podignut je Sokolski dom, koji je poslije rata prozvan Društveni dom Partizan. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo oko 450 katolika, a na cijelom teritoriju župe i više. Samo u Drvaru, Oštrelju i Srnetici bilo je 700 vjernika. Između 1932. i 1939. godine trajala je gradnja parohijskog hrama sv. Save u Drvaru. Građen je za vrijeme sveštenomučenika Milana Banjca. Drvarskoj parohiji pripada jedanaest pravoslavnih hramova.(srp.) Srpska Info Srna: Ponovo ZVONE ZVONA u Drvarskoj parohiji, 12. veljače 2019. (pristupljeno 5. ožujka 2020.) Travnja 1936. godine u pogonu Šipada u Drvaru zbila se teška nezgoda kada je zbog dotrajalosti eksplodirao parni kotao. Pritom su poginula četiri radnika, a više njih bilo je ozlijeđeno, među kojima i Nikola Bursać, otac kasnije narodne heroine Marije Bursać, koji je ostao bez desnog oka.(srp.) Majstorović, Božo (1978). Marija Bursać — životni put i revolucionarno delo. Gornji Milanovac: Dečje novine. str. 9-14
mini|desno|250px|Crkva sv. Save Prijašnje sjedište župe je stradalo. Kapelica na Oštrelju spaljena je za vrijeme borbi u Drugom svjetskom ratu. Župnik Waldemar Maximilian Nestor i veći broj vjernika mučki su ubijeni 27. lipnja 1941. godine. Župna kuća sa stanom za svećenika oštećena je, ali je preživjela. Nakon toga pola stoljeća tu nije bilo ni svećenika, ni crkve, ni mise. U drugom svjetskom ratu Drvar je bio dio NDH. Pripao je velikoj župi Krbava-Psat, u talijanskoj okupacijskoj zoni. Na zimu i proljeće 1944. ovdje je bilo sjedište CK KPJ Vrhovnoga štaba NKOJ-a i Predsjedništva AVNOJ-a. Tito i njegov glavni stožer skrivali su se u pećini u blizini Drvara. Treći Reich je preko svojih doušnika doznao te je organizirao akciju Konjićev skok (desant na Drvar) kojom su htjeli obezglaviti partizanski pokret. Uz velike partizanske gubitke Tito i pratnja su se spasili.
U Titovoj Jugoslaviji Drvar je dio NR BiH. 1949. godine u "jeku socijalističkog mira" mjesna katolička crkva i župni stan su srušeni, a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno lokalnom pučanstvu, u isto vrijeme kad i crkva u Bosanskom Petrovcu. Ulica u kojoj je bila crkva nazvana je po nadnevku kad su pobijeni župljani i prva svećenička žrtva na prostoru bivše Jugoslavije, župnik Nestor. Pravoslavna crkva, premda nije srušena, desakralizirana je i pretvorena u skladište. Ateistički režim obeščastio ju je jer je služila kao "mokri čvor" slučajnim prolaznicima. Ateizacija grada Drvara bila je strahovita. Na mjestu gdje je nekoć bila katolička župna crkva, sad je sporedna uličica 27. jula (po nadnevku važnom u jugoslavenskoj historiografiji – Dan ustanka) s privatnim kućama.Katolički tjednik KT: Župa Drvar – žrtva političke trgovine, 4. srpnja 2017. (pristupljeno 5. ožujka 2020.) Na popisu 1961. Srbi su bili velika većina u općini, a tragovi Hrvata i ostalih katolika ostali su u nekoliko naselja gdje su ostale manje koncentracije, poput Bosanskih Osredaca, Martina Broda, Podova, Potoka, Šipovljana i najveće u Srnetici i gradu Drvaru. Najveća koncentracija "Jugoslavena" bila je u Srnetici.Popis 1961. 1960-ih godina i mlađe katoličkog groblje kod Celuloze preorano je zbog proširenja Celuloze pa je dio nadgrobnih spomenika prenesen na Šobića glavicu, blizu Šobića groblja. Ondje su i danas nekolicina devastiranih nadgrobnih spomenika povaljanih po zemlji. 11. siječnja 1967. izmjerena je najniža temperatura u Drvaru ikad: -27,2 Celzijevih stupnjeva.Livno Online Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.) Povratak vjerskog života u ateizirani grad išao je vrlo sporo. Pravoslavni pop potiho je došao u Drvar sa svojom obitelji oko 20-30 godina poslije 1945. godine. Liturgiju je i za najveće kršćanske blagdane slavio samo sa svojom suprugom i djecom, premda je u općini bilo 17 000 Srba.
Drvar i Bosansko Grahovo jedine su dvije općine u BiH u kojima 1. ožujka 1992. nije održan referendum o neovisnosti BiH.KTA kta/ž.g.: U BOSANSKOM GRAHOVU POLOŽEN VIJENAC U POVODU DANA NEOVISNOSTI BIH, 2. ožujka 2019. (pristupljeno 5. ožujka 2020.) Raspadom Jugoslavije Drvar je dio BiH. U vrijeme velikosrpske pobune i zatim velikosrpske agresije na Hrvatsku Drvar je sve od 1991. uporište za srpsku agresiju na Hrvatsku i poslije BiH. U početku rata bio je u Republici Srpskoj. 1991. godine u crkvi sv. Save je ustoličen prvi episkop bihaćko-petrovački Hrizostom Jević. 1992. godine u crkvi sv. Save su u kripti pohranjene moći sveštenomučenika drvarskih Milana (Banjca) i Milana (Golubovića), te mučenika stradalih zajedno s njima u Risovačkoj jami, kod Krnjeuše u općini Bosanskom Petrovcu.
Pretkraj rata u grad su ušle hrvatske snage. Mnoštvo hrvatskih prognanika i izbjeglica koje su 1993. protjerale bošnjačke snage bilo je smješteno tad u Drvar. Srpski i bošnjački mediji i međunarodni predstavnici dobrano su podgrijavali zlobnu tezu da je to namjernog naseljavanje katolika radi promjene nacionalne strukture grada i općine, na štetu Srba.