Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.Matica hrvatska: Ernest Fišer: Uz stotu godišnjicu rođenja Gustava Krkleca. Čudnovati dvostruki život , preuzeto 28. srpnja 2012.
Životopis Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju. Gimnaziju je pohađao u Varaždinu, Sušaku i Zagrebu. Najprije se upisao na studij u Beču, na Visoku školu za fizičku kulturu, a zatim u Zagrebu, na Filozofski fakultet. Godine 1922. odlazi iz Zagreba u Beograd. Tamo boravi do početka rata kada prelazi u Zemun.
U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun.Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., , str. 210.-211. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen, a kraj rata dočekao je u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine.
Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.
Djela Nepotpun popis:
„Lirika” (1919.) „Grobnica: rapsodija u tri djela” (1919.) „Srebrna cesta” (1921.) „Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja” (1921.) „Nove pjesme” (1923.) „Ljubav ptica” (1926.) „Izlet u nebo” (1928.) „San pod brezom” (1940.) „Darovi za bezimenu” (1942.) „Ranjeni galeb: pjesme šestorice” (1942.) (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)Nova Istra: Bio-bibliografije članova Društva hrvatskih književnika iz Istre: Balentović , preuzeto 28. srpnja 2012. „Tamnica vremena” (1944.) „Izabrane pjesme” (1947.) „Telegrafske basne” (1952.) „Lica i krajolici” (1954.) „Pisma Martina Lipnjaka iz provincije” (1956.) „Zagorski vinograd” (1958.) „Noćno iverje” (1960.) „Izabrane pjesme” (1961.) „Izabrani epigrami” (1963.) „Drveni bicikl” (1964.) „Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne” (1973.) „Crni kos: izabrane pjesme” (1974.) „Odabrana djela Gustava Krkleca” (1977.) Knjiga 1: „Srebrna cesta: pjesme” Knjiga 2.: „Žubor života: pjesme” Knjiga 3.: „Lica i krajolici” Knjiga 4.: „Pisma iz provincije” Knjiga 5.: „Noćno iverje” Knjiga 6.: „Majmun i naočari”
Nagrade 1944.: Antunovska nagrada 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca. Osnovna škola Gustava Krkleca, ZagrebOsnovna škola Gustava Krkleca Zagreb , os-gkrkleca-zg.skole.hr Osnovna škola Gustav Krklec, MaruševecOsnovna škola "Gustav Krklec" Maruševec , os-gkrklec-calinec.skole.hr Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec, IvanecGradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec Ivanec, library.foi.hr
Izvori
Literatura Članci
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski pisci za djecu Kategorija:Hrvatski prevoditelji
Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.) Kategorija:Životopisi, Karlovac