Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Zemljopis
Stolac je smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, u dolini, a okružuju ga planine Hrgud te Vidovo polje; brdo Križevac je gotovo u središtu grada i okolo su još Krstac i Križane.Crkva na kamenu don Željko Majić: "O Križevcu iznad Stoca", Mostar, 30. siječnja 2018. Objavljeno 31. siječnja 2018. (pristupljeno 3. listopada 2018.) Prema istoku od Križevca je Komanje brdo, Ošanići su na zapadu, Hrgud je sjeverno i uzvišenje Bačnik na jugu prema Hrasnu i Neumu.Stolac - kulturno-povijesni vodič , str. 47 (pristupljeno 3. listopada 2018.) Okolna su mjesta ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.
Klima Klima je mediteranska.Stolački portal Stolac (pristupljeno 29. ožujka 2019.) Bura je u Stocu postizala brzine do 120 km/h. Brzina je ovisna o razlici u temperaturi između Hrguda i Stoca i upravo je srazmjerna: veća razlika, veća brzina.(boš.) Stolac - muzej pod vedrim nebom Jeste li znali (pristupljeno 29. ožujka 2019.) Srednja godišnja temperatura viša je od 7 °C. Osunčanost je 2500 sati godišnje, prosječno 6,4 sata na dan.Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 5 (pristupljeno 29. ožujka 2019.) Srednja godišnja oblačnost u Stocu je 4,5.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Stanovništvo općine StolacHasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL) godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 8101 (43,36 %) 7359 (38,91 %)7113 (36,98 %)Hrvati6188 (33,12 %)6410 (33,89 %)7041 (36,61 %)Srbi 3917 (20,96 %) 4332 (22,90 %)4900 (25,48 %)Jugoslaveni307 (1,64 %)675 (3,56 %)63 (0,32 %)ostali i nepoznato168 (0,89 %)134 (0,70 %)113 (0,58 %)ukupno18.68118.91019.230
Stolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Stolac godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani 3426 (61,95 %)3113 (59,75 %)2437 (63,98 %) Srbi 1111 (20,09 %)982 (18,84 %)846 (22,21 %) Hrvati653 (11,80 %)586 (11,24 %)421 (11,05 %)Jugoslaveni239 (4,32 %)486 (9,32 %)43 (1,12 %)ostali i nepoznato101 (1,82 %)43 (0,82 %)62 (1,62 %)ukupno553052103809
Popis 2013.
Stanovništvo općine Stolac godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 20. svibnja 2019.Hrvati8486 (58,52 %)Bošnjaci5544 (38,23 %) Srbi279 (1,92 %) ostali i nepoznato193 (1,33 %)ukupno14.502 Stolac – naseljeno mjesto godina popisa 2013.Bošnjaci2647 (69,37 %)Hrvati892 (23,38 %) Srbi144 (3,77 %) ostali i nepoznato133 (3,49 %)ukupno3816
Naseljena mjesta
Općinu Stolac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Aladinići, Bančići, Barane, Bjelojevići, Borojevići, Brštanik, Burmazi, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Do, Hodovo, Hrgud, Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Ljubljenica, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poplat, Poprati, Prenj, Rotimlja, Stolac, Trijebanj i Žegulja.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Stolac, sa Stocem ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Bančići ranije je pripadalo općini Ljubinje koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:
Barane, Berkovići, Bitunja, Brštanik, Burmazi, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo, Hrgud, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Poplat, Predolje, Strupići, Suzina, Stjepan Krst, Trusina i Žegulja. Od ovog područja nastala je općina Berkovići.
Na popisima 1971. i 1981. godine postojala su i naseljena mjesta: Basilije, Crnići, Dolovi, Dragovilje, Gleđevci, Kubaš, Pješivac i Pocrnje. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisima 1971. i 1981. godine postojala su i naseljena mjesta Donji Poplat i Gornji Poplat. Ova naselja su na popisu 1991. godine ujedinjena u jedinstveno naseljeno mjesto Poplat.
Uprava Povijest Prapovijest i antika mini|desno|150px|Crtež iz pećine Badanj Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočnogotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, mletačke vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći.
Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.
Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj – paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno – prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjićima povrh Stoca (IV. – III. st. pr. Kr.). Slijedi rimski municipij Diluntum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspijevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.
Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980. godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba eneolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorsonu, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave Diluntuma. Iz kasnoantičkog perioda postoji sačuvan vjerski kompleks na poziciji Crkvine na Rivinama, u blizini grada Stoca. Tu je i Radimlja s čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je u Krajšini grob Židovskog rabina Moše Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židova, drugog po važnosti hodočasničkog mjesta za Židove iz cijelog svijeta. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, knjižnice bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.
Srednji vijek
Na kraju 13. stoljeća Šubići pripajaju Humsku zemlju svojoj banovini u Bosni. Područje je ostalo povezano s njom do njezinog pada sredinom 15. stoljeća, iako njime, a i cijelom Hercegovinom u 15. stoljeću vladaju Kosače kao skoro neovisni vladari.
Osmansko Carstvo Nakon stoljeća osmanskih stalnih napada i povremenih upada, slomljena je srednjovjekovna bosanska država te humska država hercega Stjepana. Padom Huma pod osmansku vlast nastupila su teška vremena. Osmansko osvajanje je otežalo do kraja uvjete življenja katolicima, već i prije pod pritiskom cijelog prethodnog stoljeća osmanskih pljačkaško-otimačkih upada i pustošenja. Donijeli su neizvjesnost preživljavanja katolicima, zatiranje narodnih korijena i sjećanja na katoličke pretke i sjećanja na pripadnost hrvatskom narodu.Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 49 (pristupljeno 27. ožujka 2019.) Stolac je pao pod tursku vlast 13. lipnja 1465. godine. Islamski osvajači su temeljito prisvojili imovinu svih kršćana, a sačuvali su ju samo oni koji su se odrodili i prešli na drugu vjeru. Osmanlije su radikalno uništili svaki pisani trag starog stanja: arhive privatnih osoba i ustanova koje su se time bavile prije osmanske okupacije. Posjedovni i vjerski odnosi iz temelja su poremećeni. Srušili su kršćansku crkvu u gradskom središtu koja je datirala iz predosmanskih vremena. Za sultana Selima je 1519. na mjestu tog kršćanskog sakralnog objekta podignuta džamija (careva, čaršijska džamija), ispred koje je šadrvan s osam česmi. Stari autohtoni i mediteranski kršćanski feudalni sustav zamijenio je kulturno daleki i ovim prostorima sasvim strani timarsko-spahijski sustav. Posljedica je odraz u umjetnosti i kulturi, u kojima se izmiješao sredozemni (dubrovački, romanika), izvorni domaći i orijentalni izraz, pa se u Stocu i okolici isprepleću ti elementi u arhitekturi.Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.) U 17. je stoljeću zabilježeno pravo obilje vodenica u Stocu i okolini. Čelebija je zabilježio 10 vodenica u Dolu na Bregavi, a Memibegović "180 mlinskih kolesa" na rijeci "Bigavi" koja teče kroz Stolac. Naknada mlinarima ("ujam") plaćala se u naturi, od 5 do 7 % samljevenog žita. 1663. godine Mlečani su opsjeli Stolac, pokušavajući ga zauzeti, ali bezuspješno. Stolac tog vremena prostire se na lijevoj obali Bregave, padinama Križevca i Komanjeg brda. Naselje je postupno preraslo u kasabu a upravna uloga mu je narasla i postao je sjedištem kadiluka. U putopisu Evlije Čelebije iz 1664. godine Stolac (osm. Istolče) je opisan kao lijepa kasabica u kojem od vjerskih objekata ima džamiju i tri mesdžida, od trgovine dvadeset dućana, za putnike tu je bilo svratište (han), stanovnici su imali malo javno kupatilo (hamam). Rezidencijalni dio činilo je 280 kuća "pokrivenih pločom" s vrtovima, vinogradima i svojim vodama. U drugoj polovici 17. stoljeća osmanska je država u uzmaku i prisiljena je pojačavati obrambenu infrastrukturu. Proširili su Vidošku tvrđavu poslije Karlovačkog mira 1699., čime je postala jedna od najvećih utvrda u Hercegovini: snažne bedeme debele dva metra, 13 kula, nekoliko stambenih i gospodarskih zgrada.Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.) Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu dizdar. Stolačka čaršija imala je tepicu i samo su Mostar i Stolac imali tepicu.(boš.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka kojom se Graditeljska cjelina - Čaršijska džamija sa Čaršijom u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine . Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 2/05. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)