250px|мини|Osoba pod uticajem halucinogena Halucinogeni se mogu podeliti u tri kategorije: psihodelici, disocijativi, i delirijanti. Ove klase psihoaktivnih lekova uzrokuju subjektivne promene u percepciji, mislima, emocijama i svesti. Za razliku od drugih psihoaktivnih lekova, kao što su stimulanti i opioidi, ovi lekovi ne samo da pojačavaju uobičajena stanja uma, nego indukuju iskustva koja su kvalitativno različita od normalne svesti. Ta iskustva se često porede sa formama svesti poput transa, meditacije, i snova.

Holisterovi kriterijumi za utvrđivanje halucinogena su:-{Glennon RA. Classical drugs: an introductory overview. In Lin GC and Glennon RA (eds). Hallucinogens: an update . National Institute on Drug Abuse: Rockville, MD, 1994.}- u odnosu na druge efekte promene u mislima, percepciji, i raspoloženju dominiraju; intelektualno ili memorijsko pogoršanje je minimalno; tupost, narkoza, ili preterana stimulacija se ne ispoljavaju; nuspojave autonomnog nervnog sistema su minimalne; i zavisnička želja je odsutna.

Svi lekovi i droge ne proizvode iste efekte, i ista supstanca može da proizvede različite efekte kod iste osobe u različitim okolnostima

Primeri U halucinogena sredstva spadaju:

Reference

Literatura -{ Stafford, Peter. (2003). Psychedelics. Ronin Publishing, Oakland, California. . Ann & Alexander Shulgin: PIHKAL (Phenethylamines I Have Known And Loved), a Chemical Love Story Ann & Alexander Shulgin: TIHKAL (Tryptamines I Have Known And Loved), the Continuation Charles S. Grob, ed.: Hallucinogens, a reader Winkelman, Michael J., and Thomas B. Roberts (editors) (2007).Psychedelic Medicine: New Evidence for Hallucinogens as Treatments 2 Volumes. Westport, CT: Praeger/Greenwood.

Spoljašnje veze Informacije of psihoaktivnim lekovima Trendovi u medicinskim i socijalnim empirijskim studijama

* Категорија:Дроге Категорија:Психоделија