Komorskaa fibrilacija (V-fib ili VF) je abnormalni srčani ritam u kojem komora doživi fibrilaciju. To je zbog neorganiziranog električne aktivnosti. Komorska fibrilacija rezultira srlanim zastojem sa gubiktkom svijesti i pulsa. Nakon toga slijedi iznenadna srčana smrt u odsustvu liječenja. Ventrikulska fibrilacija se u početku nalazi kod oko 10% ljudi sa srčanim zastojem.
Uzrok i dijagnoza Komorska fibrilacija može nastati zbog koronarne srčane bolesti, bolesti zalistaka, kardiomiopatija, Burgadaovog sindroma, sindroma dugog QT, električnog šoka, ili unurarkranijskog krvarenja. Dijagnoza se postavlja pomoću elektrokardiograma (EKG) koji pokazuje nepravilne neformirani kompleks QRS bez jasnih P talasa. Važna diferencijalni dijagnoza je torsades de pointes.
Znakovi i simptomi Komorskaa fibrilacija je uzrok srčanog zastoja. Ventrikulski mišić trza se nasumično umjesto da se kontrahira na koordiniran način (od vrha srca do izlaza iz komoraa), i tako komora ne uspijeva pumpati krv po tijelu – zbog toga je klasifikovan kao srčani zastoj ritma, a pacijente sa V-fib treba liječiti kardiopulmonalnom reanimacijom (CPR) i hitnom defibrilacijom. Ako se ne liječi, ventrikulska fibrilacija je brzo fatalna jer vitalni organi tijela, uključujući srce, nemaju dovoljno kisika, a kao rezultat toga pacijenti u ovom ritmu neće biti svjesni niti reagirati na podražaje. Prije srčanog zastoja, pacijenti se mogu žaliti na različite simptome u zavisnosti od osnovnog uzroka. Pacijenti mogu pokazivati znakove agonalnog disanja, koji laiku može izgledati kao normalno spontano disanje, ali je znak hipoperfuzije moždanog stabla.
Na EKG-u ima izgled nepravilne električne aktivnosti bez vidljivog uzorka. Može se opisati kao 'grubo' ili 'fino' u zavisnosti od amplitude, ili kao napredovanje od grube do fine V-fibrile. Gruba V-fibrila može bolje reagirati na defibrilaciju, dok fina V-fibrila može oponašati pojavu asistole na defibrilatoru ili srčanom monitoru postavljenom na nisku frekvenciju. Neki kliničari mogu pokušati defibrilirati fine V-fibrile u nadi da se može vratiti u srčani ritam kompatibilan sa životom, dok će drugi pružiti CPR, a ponekad lijek kao što je opisano u protokolima u pokušaju da se poveća njegova amplituda i izgledi za uspješnu defibrilaciju.
Uzroci Komorska fibrilacija je opisana kao "haotična asinhrona frakcionisana aktivnost srca" (Moe et al. 1964). Potpuna definicija je da je ventrikulska fibrilacija "turbulentna, neorganizirana električna aktivnost srca na način da zabilježene kontinuirane elektrokardiografske promjene oblika, veličine i smjera".
Komorska fibrilacija se najčešće javlja unutar oboljelog srca i, u velikoj većini slučajeva, predstavlja manifestaciju osnovne ishemijske bolesti srca. Ventrikulska fibrilacija se također vidi kod osoba sa kardiomiopatijaa, miokarditisom i drugim srčanim patološkim stanjima. Osim toga, viđa se kod neravnoteže elektrolita, predoziranja kardiotoksičnih lijekova i nakon davljenja ili velike traume. Također je primjetno da se komorska fibrilacija javlja tamo gdje nema vidljive srčane patologije ili drugog evidentnog uzroka, takozvane idiopatske ventrikulske fibrilacije.
Idiopatska komorska fibrilacija javlja se sa poznatom incidencom od približno 1% svih slučajeva vanbolničkog zastoja, kao i 3-9% slučajeva fibrilacije koja nije povezana sa infarktom miokarda i 14% svih reanimacije ventrikulske fibrilacije kod pacijenata mlađih od 40 godina. Iz toga slijedi da, na osnovu činjenice da je komorska fibrilacija sama po sebi uobičajena, idiopatska fibrilacija predstavlja značajan mortalitet. Nedavno opisani sindromi kao što je Brugadaov sindrom mogu dati naznake o osnovnom mehanizmu ventrikulskih aritmija. Kod Brugadaovog sindroma, promjene se mogu naći u EKG u mirovanju sa dokazima blokade desne grane snopa (RBBB) i ST elevacije u grudnim vodovima V1-V3, sa osnovnom sklonošću iznenadnoj srčanoj smrti.
Relevantnost ovoga je da teorije o osnovnoj patofiziologiji i elektrofiziologiji moraju objasniti pojavu fibrilacije u naizgled "zdravom" srcu. Evidentno je da postoje mehanizmi koje ne cijenimo i ne razumijemo u potpunosti. Istražuju se nove tehnike otkrivanja i razumijevanja temeljnih mehanizama iznenadne srčane smrti kod ovih pacijenata bez patoloških dokaza osnovne srčane bolesti.
Porodična stanja koja predisponiraju pojedince na razvoj ventrikulske fibrilacije i iznenadne srčane smrti često su rezultat genskih mutacija koje utiču na ćelijske transmembranske onske kanale. Naprimjer, kod Brugadaovog sindroma zahvaćeni su natrijski kanali. U određenim oblicima sindroma dugog QT intervala, zahvaćen je kalijev unutrašnji ispravljački kanal.
U 1899. također je otkriveno da je komorskaa fibrilacija, tipski, krajnji uzrok smrti kada se koristi električna stolica.
Patofiziologija thumb|upright=1.3| Fina komorsla fibrilacija kao što se vidi na traci ritma thumb|upright=1.3|Ultrazvučna potvrda gornje trake ritma thumb|300px| Log-log grafikon efekta naizmjenične struje I trajanja T koja prelazi s lijeve ruke na stopala kako je definirano u IEC publikaciji 60479–1.Weineng Wang, Zhiqiang Wang, Xiao Peng, Effects of the Earth Current Frequency and Distortion on Residual Current Devices , Scientific Journal of Control Engineering, Dec 2013, Vol 3 Issue 6 pp 417-422 AC-1: neprimjetno AC-2: primjetno, ali nema mišićne reakcije AC-3: kontrakcija mišića sa reverzibilnim efektima AC-4: mogući nepovratni efekti AC-4.1: do 5% vjerovatnoće komorske fibrilacije AC-4.2: 5-50% vjerovatnoće fibrilacije AC-4.3: preko 50% vjerovatnoće fibrilacije
Histopatologija thumb|right|Mikrografija pokazuje raspad miofibrile sa kvadratnim jezgrima, morfološki korelat komorske fibrilacije (boja H&E) Raspad miofibrrila, skraćeno MFB, povezano je s komorsakom fibrilacijom koja dovodi do smrti. Histomorfološki, MFB se karakteriše frakturama srčanih miofibrila okomitih na njihovu dugačku osu, sa kvadraturom miofibrilskog jedra. Liječenje i prognoza Liječenje je kardiopulmonalna reanimacija (CPR) i defibrilacija. Dvofazna defibrilacija može biti bolja od monofazne. Lijekovi epinefrin ili amiodaron mogu se dati ako početni tretmani nisu efikasni. Stopa preživljavanja među onima koji su van bolnice kada se otkrije aritmija je oko 17%, dok je u bolnici oko 46%.
Epidemiologija Iznenadni srčani zastoj je vodeći uzrok smrti u industrijaliziranom svijetu. Izaziva značajan mortalitet sa otprilike 70.000 do 90.000 iznenadnih srčanih smrti svake godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, a stopa preživljavanja je samo 2%.National Institute for Health and Clinical Excellence Guidelines 2000 Većina ovih smrtnih slučajeva je posljedica komorske fibrilacije koja je posljedica infarkta miokarda, ili "srčanog udara".Myerburg RJ et al. 1995 Tokom ventrikulske fibrilacije, srčani minutni volumen pada na nulu i, osim ako se ne otkloni brzo, smrt obično nastupa za nekoliko minuta.
Također pogledajte Pretkomorska fibrilacija Strujni udar Ravna linija HMR 1883 Osbornov talas Ponovuulazna komorska aritmija Komorski treperenje
Reference
Vanjski linkovi
Interactive models and information on ventricular fibrillation and other arrhythmias
Kategorija:Srčana aritmija Kategorija:Hitni medicinski slučajevi Kategorija:Uzroci smrti