mini|desno|300px|Zabrana prilaska koju je izdao Sud pravde u Las Vegasu Zabrana prilaska ili zaštitna mjera predstavlja sudski nalog kojim se štiti osoba od nasilja, prijetnji ili drugih oblika uznemiravanja. Ovakve mjere najčešće se izriču u slučajevima nasilja u porodici, zlostavljanja i zanemarivanja djece, fizičkog napada, uznemiravanja, uhođenja ili seksualnog zlostavljanja.

Pravni okvir kojim se uređuju zabrane prilaska razlikuje se među državama i pravnim sistemima, ali u pravilu propisuje ko može podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere, koje vrste zaštite osoba može dobiti na osnovu takvog naloga i na koji način se mjera provodi. Sud može naložiti suprotnoj strani da se suzdrži od određenih radnji ili zahtijevati postupanje u skladu sa zakonom i sadržajem izrečene mjere. Nepoštivanje sudskog naloga predstavlja kršenje mjere, što je osnov za lišavanje slobode i krivično gonjenje, a u pojedinim pravnim sistemima i za građanskopravnu ili krivičnu odgovornost zbog nepoštivanja suda.

Odredbe o zabrani prilaska

Zaštitne mjere najčešće uključuju zabranu približavanja zaštićenoj osobi, njenom domu, radnom mjestu ili obrazovnoj ustanovi, kao i zabranu svakog oblika kontakta. Sud može zabraniti komunikaciju putem telefona, tekstualnih poruka, elektronske pošte, društvenih mreža ili drugih sredstava komunikacije, kao i svaki drugi oblik neželjenog uspostavljanja kontakta. Pored zabrane približavanja i kontaktiranja, sud može naložiti i zabranu nasilnog ili prijetećeg ponašanja prema zaštićenoj osobi. U pojedinim slučajevima dopušten je ograničen kontakt između stranaka, naprimjer kada zajednički koriste stambeni prostor ili imaju zajedničke roditeljske obaveze, pod uslovom da takav kontakt ne ugrožava sigurnost zaštićene osobe.

U zavisnosti od nacionalnog zakonodavstva, sud može izreći i dodatne mjere zaštite. One mogu obuhvatati privremeno izdržavanje, nastavak plaćanja zajedničkih finansijskih obaveza, dodjelu isključivog prava korištenja zajedničkog doma ili vozila, naknadu medicinskih troškova i druge imovinske štete, predaju vatrenog oružja i municije, obavezno pohađanje programa za počinioce nasilja ili liječenja ovisnosti, kao i druge mjere usmjerene na zaštitu žrtve i sprječavanje ponavljanja nasilja. U stručnoj literaturi ovakav skup privremenih mjera ponekad se opisuje i izrazom de facto razvod, jer privremeno uređuje odnose između stranaka na način sličan pojedinim pravnim posljedicama razvoda braka.

Teret dokazivanja i zloupotreba

Dokazni standard potreban za izricanje zabrane prilaska razlikuje se od jednog pravnog sistema do drugog, ali je u pravilu niži od standarda dokazivanja koji se primjenjuje u krivičnim postupcima za utvrđivanje krivice. U mnogim saveznim državama Sjedinjenih Američkih Država, poput Oregona i Pennsylvanije, primjenjuje se standard prevage dokaza, dok se u drugim državama koriste drugačiji kriteriji. Na primjer, u Wisconsinu sud mora utvrditi postojanje "razumne osnove" za izricanje zaštitne mjere.

Pojedini autori smatraju da sudije mogu biti sklonije izricanju zabrana prilaska u graničnim slučajevima. Prema njihovom mišljenju, ako sud izrekne zaštitnu mjeru koja se kasnije pokaže neopravdanom, uobičajeni pravni lijek jeste žalba protiv takvog naloga. S druge strane, odbijanje zahtjeva za izricanje zabrane prilaska, nakon kojeg dođe do nasilja nad podnosiocem zahtjeva, može izazvati značajnu pažnju javnosti i medija te dovesti do preispitivanja sudske odluke.

U pojedinim pravnim sistemima postupak izdavanja privremenih zaštitnih mjera razlikuje se od uobičajenih procesnih pravila. Tako zakon savezne države Colorado propisuje da, nakon izdavanja hitnog naloga bez prisustva druge strane (ex parte nalog), osoba protiv koje je mjera izrečena mora "pristupiti sudu u tačno određeno vrijeme i datum te... iznijeti razloge, ukoliko oni postoje, zašto navedena privremena građanska zaštitna mjera ne bi trebala postati trajna".

Kritičari ovakvog rješenja smatraju da se time djelimično prebacuje teret dokazivanja na tuženog, dok zagovornici ističu da je takav postupak opravdan potrebom za hitnom zaštitom osoba koje bi mogle biti izložene nasilju. Slična procesna rješenja postoje i u pojedinim drugim saveznim državama, uključujući Havaje.

Nizak dokazni standard za izricanje zabrane prilaska povremeno je bio predmet kritika zbog mogućnosti zloupotrebe. Kao ilustracija tih rasprava često se navode pojedini medijski zapaženi slučajevi. Jedan od njih odnosi se na televizijskog voditelja Davida Lettermana, protiv kojeg je 2005. izrečena zaštitna mjera zabrana prilaska nakon što je podnositeljka zahtjeva tvrdila da joj putem televizijske emisije šalje skrivene poruke. Sudija je naknadno izjavio da je nalog izdao jer su bili ispunjeni formalni procesni uslovi za njegovo donošenje.

Pojedini pravnici također upozoravaju da se zahtjevi za zabranu prilaska u brakorazvodnim parnicama mogu podnositi radi ostvarivanja procesne ili pregovaračke prednosti, a ne isključivo zbog neposredne opasnosti od nasilja. Liz Mandarano, advokatica specijalizovana za porodično i bračno pravo, pretpostavlja da advokati u razvodima imaju materijalni podsticaj da insistiraju na zabranama prilaska jer takvi nalozi primoravaju da se sva komunikacija odvija isključivo preko pravnih zastupnika, što može produžiti trajanje sudskog spora.

Efikasnost

Efikasnost zabrana prilaska u sprječavanju ponovljenog nasilja, uznemiravanja i uhođenja predmet je brojnih istraživanja, ali među stručnjacima ne postoji potpuna saglasnost o njihovim učincima. Većina autora smatra da ove mjere mogu doprinijeti zaštiti žrtava, posebno kada se primjenjuju zajedno s drugim oblicima pravne i institucionalne zaštite, dok pojedina istraživanja ukazuju na ograničenu efikasnost i mogućnost njihovog kršenja. Analiza objavljena 2010. u časopisu Journal of the American Academy of Psychiatry and the Law, koja je obuhvatila 15 studija provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazala je da zabrane prilaska mogu imati korisnu ulogu u upravljanju prijetnjama i smanjenju rizika od nasilja. Nasuprot tome, pregled 32 američke studije objavljen 2002. pokazao je da su zabrane prilaska prekršene u približno 40% slučajeva, dok je u gotovo 21% slučajeva prijavljeno da su nakon njihovog izricanja uslijedili ozbiljniji incidenti. Autori tog pregleda naveli su da tada nije bilo dovoljno dokaza za pouzdanu procjenu ukupne efikasnosti zabrana prilaska te da njihova primjena može biti povezana i s određenim rizicima. I druga istraživanja navode da zabrane prilaska same po sebi ne mogu garantovati zaštitu od budućeg nasilja.

Pojedini stručnjaci za procjenu i upravljanje sigurnosnim prijetnjama upozoravaju da zabrane prilaska kod određenih počinioca mogu izazvati dodatnu ljutnju ili eskalaciju nasilnog ponašanja. U knjizi Dar straha iz 1997, američki stručnjak za sigurnost Gavin de Becker naveo je zabrane prilaska kao kao "domaću zadaću koju policija daje ženama kako bi dokazale da zaista žele pobjeći od svojih progonioca", dodajući da one "jasno služe policiji i tužiocima", ali "ne pomažu uvijek samim žrtvama". Slične stavove iznijela je i organizacija Independent Women's Forum kritikuje ove mjere tvrdeći da "uljuljkava žene u lažni osjećaj sigurnosti", dok Američka advokatska komora (ABA) u svom vodiču za porodično pravo upozorava da "sudski nalog može čak i pojačati bijes navodnog prestupnika".

Pitanje izvršenja zabrana prilaska također utječe na njihovu praktičnu efikasnost. Da bi zaštitna mjera proizvela pravno dejstvo, osoba protiv koje je izrečena mora biti uredno obaviještena o njenom postojanju. U praksi organi nadležni za uručenje naloga ponekad imaju poteškoća s pronalaženjem tuženog, zbog čega zaštitna mjera ne može biti provedena. Jedna studija iz Sjedinjenih Američkih Država pokazala je da u pojedinim okruzima čak 91% zabrana prilaska nije bilo uspješno uručeno tuženoj strani. Privremeni (ex parte) nalog obično važi do održavanja sudskog ročišta, ali ne proizvodi pravno dejstvo prije nego što bude uredno uručen osobi protiv koje je izdat.

Spol stranaka u postupku

Zaštitne mjere zabrane približavanja najčešće se izriču radi zaštite žena od muškaraca protiv kojih je podnesen zahtjev zbog navodnog nasilja ili zlostavljanja. Istraživanje provedeno u saveznoj državi Kaliforniji pokazalo je da je 72% aktivnih zabrana prilaska bilo izrečeno radi zaštite žena od muškaraca.

Istraživanja ukazuju da ove razlike mogu odražavati i stvarnu učestalost nasilja u porodici s obzirom na spol, ali i razlike u načinu na koji žene i muškarci opisuju nasilje kojem su bili izloženi. Analiza zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera pokazala je da žene češće opisuju svoje iskustvo koristeći izraze poput "strah", dok muškarci rjeđe sebe označavaju kao "žrtve" nasilja u porodici. Prema mišljenju autora, to može biti jedan od faktora zbog kojih muškarci rjeđe traže ili ostvaruju zaštitu putem zabrane prilaska.

Pravna regulativa po državama Ujedinjeno Kraljevstvo Engleska i Vels

U pravnom sistemu Engleske i Velsa, naredba o zabrani uznemiravanja izriče se na osnovu člana 42. Zakona o porodičnom pravu iz 1996. Riječ je o vrsti sudske zabrane (injunkcije) koja se primjenjuje radi zaštite pojedinca od zastrašivanja, uznemiravanja ili nasilja, a njeno kršenje predstavlja krivično djelo za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Pravni okvir i zakonska definicija nasilja značajno su unaprijeđeni donošenjem Zakona o porodičnom nasilju iz 2021. Ovaj zakon pruža jednaku zaštitu svim osobama koje su "lično povezane", što uključuje supružnike, vanbračne partnere, kao i istospolne partnere, bez obzira na spol ili rodni identitet. Osobe koje podnose zahtjev za izdavanje ove naredbe radi zaštite od nasilja u porodici ispunjavaju uslove za dobijanje besplatne pravne pomoći, ali uz obaveznu procjenu osnovanosti zahtjeva i provjeru imovinskog stanja (finansijski cenzus) koju provodi nadležna državna agencija.

Također pogledajte Nalog za suzbijanje antisocialnog ponašanja (Ujedinjeno Kraljevstvo) Injunkcija protiv antisocialnog ponašanja (Ujedinjeno Kraljevstvo) Injunkcija protiv pokretanja postupka pred drugim sudom Zakon o zabrani sudskih injunkcija (SAD) Teret dokazivanja Privremeni nalog Zahtjev za obustavu i odustajanje Zabrana prilaska u slučajevima građanskog uznemiravanja (Kalifornija)

Reference

Kategorija:Pravna terminologija običajnog prava Kategorija:Sudski nalozi Kategorija:Sudska pravna terminologija