Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Ime
Sadašnji oblik imena grada je ijekavizirani oblik ikavskog: Široki Brig jer je ovo područje tradicionalno ikavsko. Ikavski oblik se koristi u pjesmama, navijačkim skupinama i neslužbenoj uporabi, iako službeno se koristi isključivo ijekavski. U svakodnevnom razgovor najčešće se koristi izraz Široki. Mjesto gdje se danas nalazi središnji dio grada, kraj rječice Lištice,U Lisama izvire rijeka Lištica (izvedenica od imena Lise). Po njima je dobila svoje ime, a po rijeci i mjesto Lištica. pripadalo je naselju Lise.Lis, pridjev, sveslav. i praslav. u toponimima ima više značenja. Za širokobriješko naselje Lise, vjerojatno, toponim koji ima osnovu lis- i sufliks -in (ine) sa značenjem "mjesto po vrhovima koje nije obraslo šumom; sinonimi: čistina, proplanak", na -inje lisinje n "goli vrh, golo brdo". (Vladimir Mažuranić, Pravopisno-povijesni rječnik, Zagreb, 1908-1922., 598); "Kad se pogleda sa Širokoga Brijega preko grada na rijeci Lištici, iznad mjesta se dižu dva brda s ravnim prostranim vrhovima. Rijeka Lištica ih podijelila na dvoje. Zapadno se zove Cigansko brdo, a istočno Ćavarovo ili Bošnjakovo brdo. Oba su bila nastanjena. Zvali su se Lise. S vremenom izgradili kuće ispod brda, a sačuvali svoje ime Lise. (Vencel Kosir; Mlinice na rijeci Lištici, Naša ognjišta br. 76./1981., str. 12.) Uzvisina južno od UgrovačeŰgrovača < Űgrovača <Ugrova (=jeguljina), tj. voda ili rijeka. pred njezino ušće u Lišticu zvala se Široki brig i pripadala je naselju PribinovićiPribinovići, današnje selo (dio Mokrog) čuva uspomenu na vrlo staro pleme Pribinoviće po kojima je dobilo svoje ime. Pribinovići se spominju još u Srednjem vijeku, o čemu svjedoče pisani dokumenti. Vidi: Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, str. 127.-132; Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, knjiga. I., u izdanju KKD Napredak, Sarajevo, 1942., str. 575; P. Anđelić, M. Sivrić, T. Anđelić, Srednjovjekovne humske župe, Mostar, 1999., str. 165. (danas mjesto samostana i crkve). Ponad grada uzdižu se tri brijega okrenuta prema rijeci Lištici: Burića brig, Brig Stražnica i Široki brig. Ovaj posljednji, smješten u sredini, najširi je od sviju i otud mu ime Široki brig. Na njemu je godine 1846. započeta gradnja franjevačkoga samostana i crkve. I kada je to mjesto postalo duhovno žarište i uljudbeno središte cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanovnici zadržali dotadašnji oblik njegova imena: Široki brig (Brig). Tako su ga i pisali franjevci prvih pedeset godina. Većina ih je drugu dionicu i dalje pisala malim slovom, iako je to označavalo veliki sadržaj. Na izmaku 19. stoljeća ime se počinje pisati u i/j/ekavskom obliku: Široki Bri/j/eg.Širokobriješki istaknuti jezikoslovac fra Jakov Bubalo o tom piše: "Pa, kako je došlo do davnoga pisanog naziva Široki Brijeg, namjesto izvornoga naziva Široki Brig, koji je zabilježen već u "Spomenici pedesetgodišnjice franjevačke redodržave" - prije gotovo jednoga čitavog stoljeća (g. 1897.)? Je li tu možda po srijedi fratarska "polupismena malograđanština"? Nije. Ali je očito po srijedi jedno posve neispravno shvaćanje službenoga hrvatskog jezika i odgovarajućega jezikoslovnog pravila. Dakako, fratarsko neispravno shvaćanje. Valja naime znati da je to doba (druga polovica 19. stoljeća) vrijeme doradbe i dogradbe hrvatskoga književnog jezika, s ijekavskim izgovorom, po načelima Ludevita Gaja i ostalih hrvatskih iliraca. A svi hrvatski franjevci, pa tako i hercegovački, bili su oduševljeni pristaše upravo razbujaloga hrvatskog "ilirizma". Pa u tom "ilirskom" žaru i zanosu franjevci su, poput mnogih drugi onodobnih uljudbenih poslanika, ijekavizirali i one riječi koje po svojoj naravi ne trpe nikakvu preinaku. A to su poglavito mjesni i zemljopisni nazivi, kojima je mjesni puk već od davnina dao svoja ikavska vlastita imena, kao što je ime Široki Brig. I kao što su neki drugi javni poslenici krivim pristupom hrvatskom književnom jeziku svojedobno bili "pretvorili Split u Spljet, a Livno u Lijevno (srećom samo nakratko), tako su svojedobno i hercegovački fratri istim krivim pristupom "pretvorili" Široki Brig u Široki Brijeg (nesrećom na dugo vrijeme)." Vidi: Jakov Bubalo, Široki Brig, a ne Široki Brijeg, Naša ognjišta, god. 21., br. 6., str. 17. Takvo je službeno pisanje nastavljeno i u 20. stoljeću. Ali u govornom jeziku većine običnog puka i jezično svjesnih učenih ljudi iz ovoga kraja i dalje se zadržao ikavski oblik. Štoviše, pojedinci su ga tako i pisali.Ilić, Ž., Ime Široki Brig u izvornom obliku, Kršni zavičaj br. 29/1996., str. 95. Upozoravam na ovaj tekst da ga prouče oni koje zanima jezikoslovno pitanje o samom izvornom imenu Široki Brijeg, odnosno Široki Brig. Za prve spomene imena Široki Brig u njegovu izvornom obliku do njegova ijekaviziranja fra Žarko Ilić u prikazu navodi više povijesnih izvora. Usp: Kraljević, A., Schematismus Missonariae neorectae Custodiae Hercegovinensis...pro anno Domini MDCCCLIII. Raghusii, Typis P. Fanc. Martechini. Str. 11. 18 i 24; Petar Bakula, Breve compendio sacro-istorico..., Raghusa, 1853., str. 3, 74, 80,i 95; Bakula, P., Pisma sveto-iskazana od Ercegovačke redovničke čuvodržave..., Dubrovnik, 1853., str. 3; Bakula, P., Schematismus...pro anno Domini 1867, Spalati, 1867., str. 41, 49, 53; Miličević, F., Perivoj darovah nebeski/Molitvenik, Zagreb, 1867., str. 360; Schematismus... pro anno 1892., str. 26 i 70; Glavaš, R., Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodržave, Mostar, 1897., str. 41, 42 i 43.
Glavno mjesto u početku nastanka gradića mijenjalo je ime više puta. Najprije se zvalo LiseNaselje Lise koje je, nema sumnje starog postojanja, bilo je u administrativnoj jedinici - Blato. Prvi put se, u svezi s pisanim aktom, spominje 1468. godine. Selo je, nakon turskog osvajanja, pusto, samo jedan dom. Usp.: Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, GZM, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 102. a ne ĆemerPrema popisima katolika iz 1743., 1768., 1813., i 1844., te u desetak latinskih i hrvatskih Šematizama naše Hercegovačke franjevačke provincije od 1853. preko 1867. s prijevodom iz 1970., zatim 1873., 1882., 1889., 1899., 1903. s prijevodom iz 2003., zatim 1933. do 1977., koji navode naseljena mjesta župe Blato (kasnije Široki Brijeg), nema ni spomena imena Ćemer. Današnje područje grada, naselje kraj rijeke Lištice, upisano je pod imenom Lise. Pred konac turske vladavine u Bosni i Hercegovini "Ćemer je bio mala kasaba s jednim akčinicom, dva, tri dućana i tri, četiri mlinice na rijeci Lištici " Usp.: Karačić, B., Ubi konj svog jahača, Kršni zavičaj br. 13./1980., str. 26. kako neki pogrešno navode. Ćemer je bio samo dio oko mlinica,Mlinica se nalazila na rijeci Lištici u blizini današnjeg kafe Granda. odnosno Ćemer – po mlinici koja je bila sagrađena na svod (ćemer, perzijsko-turski kemer = svod).Rizvanbegovića mlinica na rječici Lištici napravljena je 1634. godine. Seljaci iz okolnih sela dogonili su žito u tu mlinicu i za razliku od drugih mlinica nju su zvali Ćemer. Onda je u blizini mlinice Ivko Naletilić napravio kavanu i prenoćište za pomlioce. Ivko je uvjenčao Ivana Rezića iz Donjeg Crnča za svoju kćer Ružu." Usp.: Kosir, V., Široki Brijeg, Naša ognjišta br. 11/1972., str. 9. Potom se prozvalo Lištica – po rječici koja izvire u Borku, dva kilometra sjeverno od središta grada. Nakon toga mjesto dobiva ime Široki Brig – po smještaju franjevačkoga samostana i gimnazije koji su bili veoma poznati. Pedesetih godina prošloga stoljeća komunistička vlast mijenja naziv u Lištica.Godine 1953. partizanskom logikom Široki Brijeg je prekršten u Lišticu, da bi se valjda u interesu dnevne politike po mišljenju općinskog revolucionarnog štaba skinula „fašističko-ustašoidna“ hipoteka s grada i čitavog kraja. Usp.: Vukoja, Franjo., Lištica ili Široki Brijeg, pitanje je sad?!, Vrisak br. 3./ 1990., str. 3. Široki Brig je preimenovan u Lišticu (ime rječice koja teče kroz taj grad) zbog poraza partizana u tom kraju u Drugom svjetskom ratu. Župa i samostan iznad Lištice zadržali su i dalje ime Široki Brijeg. Gradu i općini vraćeno je prvotno ime god. 1991. kad su odškrinuta vrata demokracije.Zakon o vraćanju naziva naseljenog mjesta Lištice i općine u naziv Široki Brijeg donesen je 16. listopada 1991. u Skupštini BiH.
Nažalost, vraćanjem nekadašnjeg imena,Ako i postoji zbog nekoga razloga potreba za promjenom imena nekoga naselja, ne može se to prepustiti općinskim upravama, koje za to uglavnom nisu mjerovdane, nego stručnom povjerenstvu. Tu neizostavno glavnu riječ moraju imati onomastičari, stručnjaci za imena. Vidi: Milan Nosić, Jezikoslovne studije, Rijeka, 2001., str. 39. nije iskorištena prigoda za ikavsku izvornost imena Široki Brig (izvorno ime) nego za njegovu preinaku (ijekavizaciju) koja je nastala koncem 19. stoljeća.
Zemljopis
Položaj i prometna povezanost 300px|mini|Trg u Širokom Brijegu
Široki je Brijeg smješten na rijeci Lištici. Površina grada je 388 km². Središte grada je smješteno na 270 metara nadmorske visine, te tako pripada onom dijelu koji se naziva "niska Hercegovina", premda veliki dio općine pripada tzv. "visokoj Hercegovini" (gotovo cijeli sjeverni dio grada), s najvišim vrhom Bile Stine u Donjem Crnču. Grad je udaljen 20Široki Brijeg –plan grada – 25 km od Mostara, 42 km od Međugorja te oko 88 km od obale Jadranskog mora (Ploče). Široki Brijeg je smješten na vrlo važnoj prometnici Mostar – Split a te magistralnoj cesti M 6.1 Mostar – Livno (Bihać – Zagreb).
Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području grada Širokog Brijega je otprilike 400 km.
Klima Na ovom području prevladava sredozemna klima. Zime su svježe, a ljeta duga i topla.
Reljef i građa Šire područje Širokog Brijega nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša. Osnovnu karakteristiku čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim krškim oblicima (ponori, jame, ponikve, krška polja i dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko Rakitna, Varda planine, Mostarskog blata, Rotimlje i Hrguda do Trebišnice na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju sedimenti gornjojurske, kredne i paleogenske starosti, zatim neogenske i kvartarne naslage. Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i dolomiti. Gornjokredne naslage, cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima. Neogenske naslage su izgrađene od lapora, pjeskovitih glina, konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici Grabove Drage i Mostarskog blata. Kvartarne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na skori svim krškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih planina Varde, Gvozda, Rujna i Trtle (nadmorske visine 600 – 900 metara) nalaze se krške depresije Kočerinsko, Trnsko, Mokarsko i Ruževo polje te Mostarsko blato (nadmorske visine od 220 – 300 metara). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve – Kidačke Njive, Resnica – Polog i Uzarići – Knešpolje. Ovo područje je devastirano rudištima i odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju.
Vode mini|Pogled na Vrelo Borak s akvaduktom u pozadini