Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u Zabiokovlju. Omeđena je Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.
Grude graniče sa svim općinama Zapadnohercegovačke županije: Posušjem (na sjeveru) Širokim Brijegom (na istoku), Ljubuškim (na jugu); kao i s općinama Imotski, Lovreć, Runovići, Zmijavci (na zapadu) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.
Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do – što je za ovo područje neobično – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica – Tihaljina – Trebižat).
U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Zemljopis
mini|200px|Grude, Imotsko polje – panorama. Grude su smještene u Imotskom polju, na njegovu jugoistočnom dijelu. mini|200px|Ulica dr. Franje Tuđmana, najduža ulica u Grudama mini|200px|Križanje ulica Hrvatskih branitelja u smjeru Ljubuškoga, dr. Franje Tuđmana u smjeru Imotskoga i Blage Zadre u smjeru Širokog Brijega
Općina Grude nalazi se u istočnom dijelu stare Imotske krajine, te obuhvaća istočni dio Imotskog polja.
Grude su udaljene 49 km od Mostara, 15 km od Imotskog, te 82 km od Splita.
Reljef i građa
Općina Grude je integrirana oko Imotskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac (Ledinac).
Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Imotskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Imotskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeveroistočnom rubu Imotskog polja javljaju zbog zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.
Vode mini|200px|Jezero Krenica Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrljike, koja ponire u neposrednoj blizini središta Drinovaca, a od Zmijavaca mijenja ime u Matica. Na jugu kod naselja Peć Mlini u Drinovcima, ponovno izvire i mijenja ime u rijeka Tihaljina, nizvodno opet mijenja ime u Mlade, a imenom Trebižat ulijeva se u Neretvu. Na ovoj rijeci u Drinovcima je izgrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore u Drinovcima nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m.
Klima i vegetacija
Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 – 560 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitog utjecaja sredozemne klime, koja je najsličnija onoj imotskoj. Raspored padalina tijekom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Vegetacijsko razdoblje traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca srednja temperatura zraka u prosincu iznosi 5,5 °C. Temperature ispod 0 °C javljaju se od prosinca do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve ili s primorja i sjeverni (bura) iz sjevernog kontinentalnog zaleđa. Tijekom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa je čitavo područje s velikim brojem sunčanih sati. To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za mala domaćinstva.
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Stanovništvo općine Grude godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati16.210 (99,09 %)17.608 (99,10 %)19.111 (99,52 %)Srbi9 (0,05 %) 35 (0,19 %)32 (0,16 %)Muslimani4 (0,02 %) 4 (0,02 %)0 (0,00 %)Jugoslaveni5 (0,03 %)40 (0,22 %)5 (0,02 %)ostali i nepoznato130 (0,79 %)80 (0,45 %)55 (0,28 %)ukupno16.35817.76719.203
Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Grude godina popisa 1991. 1981. 1971. Hrvati3567 (99,13 %)3344 (98,99 %)2818 (98,98 %)Srbi 6 (0,16 %) 8 (0,23 %)16 (0,56 %)Muslimani 4 (0,11 %)1 (0,02 %)0Jugoslaveni1 (0,02 %)16 (0,47 %)1 (0,03 %)ostali i nepoznato20 (0,55 %)9 (0,26 %)12 (0,42 %)ukupno359833782847
Popis 2013.
{| cellpadding=12 | valign=top |
Stanovništvo općine Grude godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.Hrvati17.263 (99,74 %)Srbi9 (0,05 %) Bošnjaci2 (0,01 %)ostali i nepoznato34 (0,2 %)ukupno17.308
| valign=top |
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | Grude – naseljeno mjesto |- | godina popisa| 2013.|- |Hrvati|4318 (99,33 %) |- |Srbi|3 (0,07 %) |- |Bošnjaci|1 (0,02 %) |- |ostali i nepoznato|25 (0,58 %) |- |ukupno|4347'|}
Naseljena mjesta
Općinu Grude sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Blaževići, Borajna, Donji Mamići, Dragićina, Drinovačko Brdo, Drinovci, Gorica, Grude, Jabuka, Puteševica, Ružići, Sovići i Tihaljina.
Politika
Na posljednjim lokalnim izborima održanim 4. listopada 2020. za načelnika Gruda izabran je Ljubo Grizelj, član HDZ-a BiH. Ovo mu je treći načelnički mandat.
Najviše mandata u Općinskom vijeću Grude osvojio je HDZ BiH, njih 14 s 52,93 % glasova. Po tri mandata osvojili su HDZ 1990 s 12,73 %, NSRZB s 12,17 %, te HSP BiH s 10,30 % glasova. Uz njih u Općinsko vijeće je ušao još SDP BiH s dva mandata (6,57 %).
stranka broj zastupnika trenutačni broj zastupnika 1997.Lokalni izbori 1997: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude. 2000.Lokalni izbori 2000: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude. Središnje izborno povjerenstvo, 20. travnja 2000. Preuzeto 25. siječnja 2015. 2004.Lokalni izbori 2004: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude. 2008. 2012.2020. HDZ BiH NSRZB HDZ 1990 HSP BiH SDP BiH HKDU BiH HSS BiH Hrvatski pravaški blok Stranka umirovljenika BiH Hrvatska republikanska stranka
Načelnici općine Grude kroz povijest: Nika Glavaš (1955. – 1959.) Mile Kondža Ferdo Palac Slavko Šimić Mate Boban Dedić Ante Plejić Matiša Mikulić Ante Bazina Mile Leventić Blago Tomić Mato Živković Jozo Marić (1992. – 1996.) Vinko Zorić (1996. – 2000.) Dobroslav Galić (2000. – 2004.) pok. Mate Šimunović (2004. – 2005.) pok. Viktor Marić (2005. – 2012.) Ljubo Grizelj (2012. – danas)
Uprava
thumb|left|250px|Zgrada općine u Grudama
Na području Gruda nalaze se sljedeće upravne organizacije:
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ZHŽ
Povijest Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika.
U kasnijim, povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
Srednjovjekovne stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima.
Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka ovo područje dolazi pod upravu Austro-Ugarske koja u kratkom razdoblju gradi brojne škole i infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje europske države. Ipak se ruralni karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.
Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Propašću Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske i uspostavom komunističke jednopartijske države Jugoslavije, Grude i čitava Zapadna Hercegovina, obilježene su kao središte nacionalističkog i "profašističkog" hrvatstva, a samim tim nepoželjnima, jer se nisu mogle uklopiti u ideologiju bratstva i jedinstva naroda. U nacionalno-preporodnom demokratskom pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao Hrvatsko proljeće (1967. – 1971.), zapažen su kulturni prinos dala trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici Ivan Alilović, Anđelko Mijatović i Mile Pešorda, od kojih su prva dvojica bili i u tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. crnim listama namijenjenim "hrvatskim nacionalistima". Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod, poučen povijesnim iskustvima, još mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti izgrađivane kroz prethodna stoljeća.
Franjevci su u Grudama od 1895.
Grude u Prvom svjetskom ratu mini|250px|Fra Didak Buntić s gladnom djecom na putu za Slavoniju